Loading

Studij upravljanja ljudskim potencijalima – karijerni boost

studij upravljanja ljudskim potencijalima

Studij upravljanja ljudskim potencijalima (HR menadžment) izvrstan je odabir ako se želiš baviti ovim područjem. Ovaj poslijediplomski studij spoj je psihologije i ekonomije. Nudi mnoštvo korisnih informacija iz područja psihologije rada i organizacijskog ponašanja, dok istovremeno nudi i pogled iz ekonomskog kuta.

Tko stoji iza pokretanja studija Upravljanja ljudskim potencijalima?

Iako su međunarodno priznate “face”, da se tako izrazim, ovo dvoje voditelja studija su izrazito simpatični i otvoreni ljudi. Pa evo da ih predstavim:

Prof. dr. sc. Nina Pološki Vokić, suvoditeljica Studija, je po struci ekonomistica, profesorica upravljanja ljudskim potencijalima, menadžmenta i menadžerskih vještina na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Možeš ju kontaktirati na npoloski@efzg.hr.

studij upravljanja ljudskim potencijalima

Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Galić, suvoditelj Studija, predaje psihologijske predmete. Usavršavao se na uglednim međunarodnim institucijama iz područja organizacijske psihologije (Fulbrightova stipendija; Purdue University, Psychological Sciences) i menadžmenta (Endeavour Fellowship, Australian National University, Research School of Management). Pročelnik je Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Možeš ga kontaktirati na zgalic@ffzg.hr, a njegove projekte možeš pogledati i ovdje.

studij upravljanja ljudskim potencijalima

U nastavku teksta će odgovoriti na pitanja vezana uz studiranje na ovom poslijediplomskom studiju.

Kako mi studij upravljanja ljudskim potencijalima može pomoći u karijeri i svakodnevnim zadacima?

A. Trenutno ne radim u HR-u, ali to mi je želja

NPV: „Studij osigurava prikupljanje širokog spektra interdisciplinarnih znanja i vještina (ekonomskih, psihologijskih, socioloških, pravnih, menadžerskih) relevantnih za uspjeh HR menadžera, HR specijalista i HR generalista koja mogu biti temelj za zapošljavanje u HR-u. Također omogućava i umrežavanje s kolegama, profesorima i gostima predavačima, što može pripomoći pri pronalaženju posla u HR-u.“

B. Trenutno sam HR generalist ili specijalist

NPV: „Uz široki spektar temeljnih HR znanja i vještina, na Studiju se stavlja naglasak na trenutno najaktualnije i najuspješnije HR prakse u svijetu i Hrvatskoj, a što se potkrepljuje velikim brojem gostiju predavača, mahom praktičara s respektabilnim ostvarenjima u HR-u.

To znači da će polaznici imati prilike steći uvide u to kako poboljšati postojeće HR procese, ali i koje bi HR prakse trebalo dodatno implementirati. Naravno, uspjesi vezani uz uvođenje i unapređenje HR praksi trebali bi se pozitivno odraziti na razvoj njihove karijere.

Dodatno, na Studiju se ističe važnost holističkog odnosno strategijskog promišljanja o HR-u. To se danas smatra jednom od ključnih kompetencija HR stručnjaka, a što je i jedna od pretpostavki za napredovanje na poziciju HR direktora.“

C. Trenutno sam HR menadžer

NPV: „Interdisciplinarni i strategijski pogled na HR te praćenje aktualnih trendova u HR-u, kao što su npr. danas HR metrika i analitika, izgradnja poželjne eksterne i interne marke poslodavca, employee wellbeing i employee experience, (post)pandemijski HR itd., studij čine atraktivnim i za etablirane HR menadžere jer im omogućuje da prodube svoja znanja, ali i da propituju svoja razmišljanja i rješenja vezana uz HR.“

Može li mi networking na ovom studiju pomoći u karijeri?

ZG: „Definitivno. Nastavnici na studiju surađuju s brojnim organizacijama u svom znanstvenom radu, a mnogi od njih kao konzultanti pomažu organizacijama u rješavanju praktičnih problema. Tijekom studija studenti, uz superviziju mentora-nastavnika, imaju i obavezan praktični rad koji se odnosi na rješavanje nekog praktičnog problema u svojim matičnim organizacijama ili u nekoj od organizacija koje čine nastavnu bazu studija.

Ipak, vjerojatno najveća vrijednost Studija u ovom smislu je mreža poznanstava i prijateljstva koja se stvara među polaznicima studija, nastavnicima i gostima iz prakse. Dosadašnja iskustva pokazuju da se te veze nastavljaju i nakon završetka nastave.“ 

Zašto studij Upravljanja ljudskim potencijalima, a ne ljudskim resursima?

NPV: „Pojam „potencijali“ ukazuje na filozofiju vjerovanja da su zaposlenici temelj za rast, razvoj i opstanak organizacija u Dobu znanja. Naime, oni su ti koji su kreativni, inovativni i koji donose konkurentsku prednost svojim organizacijama.

Za razliku od toga, pojam „resurs“, a znamo da se organizacijski resursi dijele na fizičke, financijske, ljudske, vremenske i informacijske, ukazuje na sredstvo koje se nabavlja, troši, zamjenjuje i iskorištava u svrhu ostvarivanja organizacijskih ciljeva.

To nikako nije filozofija koju se promiče na Studiju. Štoviše, uz profitno orijentiran (jer je HR izniknuo iz teorija odnosno funkcija menadžmenta), na Studiju se zagovara i održiv HR (sustainable HRM), koji je u skladu s trendovima u društvu.“

Koliko je studij upravljanja ljudskim potencijalima težak od 1 do 10?

ZG: “Rekao bih da je studij primjereno težak (recimo 7). Dosadašnji studenti svi su bili intinzično motivirani za sadržaj studija pa su ispitne obaveze polagali nakon pripreme bez značajnih poteškoća. Ocjena je, u prosjeku, čvrsta četvorka.

Studij traje tri semestra. U prva dva se slušaju obavezni i izborni predmeti a u trećem radi praktični i završni rad. Prvom semestru prethodi pripremni u kojem studenti, ovisno o obrazovnom profilu, slušaju razlikovne kolegije koji im olakšavaju praćenje nastave.

S obzirom da gotovo svi studenti rade, naše iskustvo je da im za polaganje ispita odnosno pisanje završnog i praktičnog rada treba barem još jedan semestar.“

Na koji način se polažu ispiti?

ZG: “Ispitni zadaci su vrlo praktično orijentirani. U većini kolegija studenti pišu ispitne seminare koji su usmjereni na rješavanje nekog praktičnog problema iz područja upravljanja ljudskim potencijalima. Te radove nakon toga komentiraju sa nastavnicima.

Kako bi lakše usklađivali privatni i poslovni život sa studijem,  nastavnici ili nude veći broj ispitnih rokova ili termin polaganja ispita određuju u dogovoru sa studentima.”

Što ako dam sve ispite, ali ne napišem završni rad?

NPV: „Svi položeni ispiti su temelj za dobivanje „Potvrde o odslušanim i položenim svim ispitima na Studiju“. No, može se dobiti i „Potvrda o izvršenim obavezama na Studiju“. U njoj se navodi koje je sve kolegije i koje obaveze na Studiju polaznik/ica izvršio, koja kao i prvo navedena potvrda ukazuje na HR znanja i vještine koje je polaznik/ica prikupio/la na Studiju.

Ipak, nema razloga da se Studij ne zaokruži pisanjem završnog rada, jer osim što to osigurava produbljivanje znanja iz područja kojim se rad bavi, angažirani mentori sa Studija čine taj proces prvenstveno još jednom prilikom za učenje i napredak.“ 

Koje razlikovne ispite moram položiti?

ZG: „Razlikovni ispiti ovise o osnovnom obrazovnom profilu kandidata za upis na studij. Za uspješno praćenje svih sadržaja u studiju potrebna su osnovna znanja iz tri područja: ekonomije/menadžmenta, psihologije i statistike.

Ovisno o obrazovnom profilu, Stručno vijeće studija popisuje nužne razlikovne predmete. Kao usvojena znanja priznaje položene kolegije iz navedenih sadržaja u preddiplomskom i diplomskom studiju. No, ako žele dodatnu pripremu za studij, studenti mogu i samoinicijativno slušati i polagati predmete koje su već odslušali tijekom svog obrazovanja.“

Koja je cijena studija?

NPV: „Cijena Studija je 42.000,00 kn, odnosno 14.000,00 kn po semestru. Dodatno se plaćaju razlikovni kolegiji (1.500,00 kn svaki) te troškovi ocjene i obrane završnog rada (3.000,00 kn). Cijena je u skladu s cijenama poslijediplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu. Ono što mi dodatno omogućujemo je plaćanje u ratama po semestru.“

Hvala voditeljima što su nam približili ovaj studij!

Ukoliko ti je ovaj intervju potaknuo želju za ovim studijem, sve detalje možeš saznati na uljp.unizg.hr  

About Author

Vedra Regul Erent Ondrušek

Vedra Regul Erent Ondrušek, HR menadžerica i sociologinja, zanima ju sve vezano uz čovjeka na radnom mjestu.

Related posts

Budućnost rada

Budućnost rada – 2050. na poslu

Budućnost rada. 2050. je godina i na poslu sam. Slavim 60. rođendan i morala bih raditi još 17 godina, ali osjećam da me gazi tehnologija. Moj mozak se svija pod težinom novih i bizarnih programa koje moram koristiti. Svakih 5 godina prolazila sam neku dugačku i kompliciranu edukaciju. Ne...

Nastavi čitati